Plitvička Jezera

Nacionalni park Plitvička Jezera 1979. godine upisan je u UNESCO-ov ˝Popis svetske baštine˝ (među prvima u svetu), a nacionalnim parkom proglašen je 1949. godine. Nacionalni se park prostire na području od 29482 hektara, od čega na šume otpada 22308, vode 217, a na travnjake sa seoskim prostorima 6957 hektara.

Plitvička jezera – 25 € (plaćanje na licu mesta / deca do 7 god. besplatno / deca od 7 – 18 god. – 15 €

Sastoji se od 16 jezera koja se stepenasto prelivaju i silaze jedno u drugo u nizu od 5460 m vazdušne linije, a smeštena su na području između Male Kapele i Plješevice u Lici. Ovaj celi kraj na nekim kartama se još uvijek naziva Vražji vrt, zbog svojeg položaja i istorije.

Možemo reći da se najatraktivniji dio nacionalnog parka prostire u 8 km dugom području jezera i slapova, gdje se nalaze najbolje uređene turističke staz.

Iz kraških vrela jezera napajaju Crna i Bijela rijeka te Plitvica sa Sartukom, a iz dolomitnih cijednih izvora Riječica. Kraška vrela hrane se podzemnim vodama iz kraške pozadine koja samo dijelom leži unutar granica parka. Zbog različitih prirodnih obilježja jezera se dijele na Gornja i Donja.

Legenda kaže da su Plitvička jezera nastala nakon velike suše. Ljudi, životinje i bilje, čeznuli su za kapljicom vode. Narod se dugo molio i molio, dok se u dolini nije pojavila Crna Kraljica sa svojom veličanstvenom pratnjom; ona se smilovala narodu i uz jak vjetar i grmljavinu na zemlju je konačno pala kiša. Padala je tako dugo, dok razina vode nije narasla dovoljno, da oformi jezera.

Među raznolikom faunom najzanimljiviji su stalni stanovnici medvjed i vuk. Na tome području registroano je više od 120 vrsta ptica, od kojih se oko 70 ovdje stalno gnijezdi. U Parku ima srna, divljih svinja, divljih mačaka, a u vodama pastrva. Lov, ribolov i kupanje u jezerima nisu dozvoljeni. Svojim brojnim i raznovrsnim sadržajima Nacionalni park Plitvice nudi vrhunske estetske užitke, ali i bogatu pouku